Gledali ste hrpu filmova ili videa na you tubeu i naišli na ljude koji noge dižu iznad visine glave i tamo je zadrže kao da su digli ruku, a ne nogu. Spustili su se u špagu i smješe se kao da su sjeli u udoban naslonjač. A vi pokušavate dohvatiti nožne prste a došli ste jedva do koljena. Ne očajavajte, osim genetike ipak se svi mi moramo dodatno potruditi da postignemo fleksibilnost.

Što znači biti fleksibilan ili gibak?

Fizička gipkost (fleksibilnost) podrazumijeva izvođenje jednog ili više pokreta do određenog maksimuma. To nas odmah podsjeti na ljude spomenute u početku  koji s lakoćom izvode špagu ili drže nogu na vratu iza glave. Iako to izgleda kao san moguće je približiti se tome dugotrajnim i svakodnevnim vježbama istezanja.

Fleksibilnost svakog zgloba određena je njegovom građom i građom pripadajućih kostiju. To znači da nema svaki zglob istu mogućnost istezanja,  a niti isti smjer. Osim građe zgloba na fleksibilnost utječu mišići, tetive, ligamenti, zglobna kapsula i koža. Svi ti faktori utječu na mogućnost pokretanja nekog zgloba.

Fizička gipkost – dvije vrste

Postoje dvije vrste gipkosti

  • Statička – nije vezana uz brzinu pokreta
  • Dinamička – podrazumijeva opseg pokreta u nekom zglobu za vrijeme dinamičke aktivnosti

Njih dvije ne moraju biti međusobno ovisne tj. dobra statička gipkost ne jamči i dobru dinamičku, te obrnuto. Za postizanje bilo koje od njih bitna su dva principa a to su:

  • Postupnost – opseg pokreta treba povećavati malo po malo
  • Vremensko razdoblje za njihovo postizanje – ništa se ne postiže „preko noći“, dajte si vremena da se tijelo prilagodi i vidite napredak

U cijeloj toj priči treba još razlikovati vježbe istezanja i vježbe zagrijavanja i hlađenja. Vježbe istezanja služe da bi se povećao opseg pokreta u određenim zglobovima, a vježbe zagrijavanja i hlađenja služe da se tijelo pripremi za predstojeće fizičke napore ili da bi se nakon njih ohladilo. Iako su vježbe iste ili slične izvode se po različitim principima.