Masti ili lipidi su kemijske tvari koje se sastoje od kisika, vodika i ugljika – kao i ugljikohidrati – ali su drugačije vezani i u različitim omjerima. Masti se u organizmu nakupljaju u obliku „nepopularnih” masnih naslaga.  Ako u prehrani ima previše ulja i masti tada dolazi do prekomjernog dobivanja težine, jer im je energetska vrijednost duplo veća od vrijednosti iste količine proteina ili ugljikohidrata.

U organizam ih unosimo putem hrane. Nakon što gotovo neprerađene prođu kroz želudac, dolaze u tanko crijevo, gdje započinje njihova probava pod djelovanjem žučnih kiselina i gušteračinog soka. Jednom kad uđu u krvotok, dio njih se limfom prenosi u cirkulaciju, a od tuda u jetru i masne stanice.

U ljudskom organizmu ih dijelimo na dvije skupine:

  • SPREMIŠNA MAST – masna rezerva koja je raspoređena po organizmu i služi kao rezervni izvor energije. Osim toga ima ulogu održavanja tjelesne topline i služi kao zaštita od fizičkih povreda.
  • TKIVNA MAST – služi kao građevni materijal u organizmu, a sastavni je dio staničnih membrana.

Osnovna kemijska podjela masti je na jednostavne i složene. Jednostavne se sastoje od masne kiseline i nekog alkohola. Masne kiseline dijelimo na 2 tipa:

  • Zasićene masne kiseline – nalazimo ih u namirnicama životinjskog porijekla, te maslacu, čokoladi i sl.
  • Nezasićene masne kiseline – nalaze se u namirnicama biljnog porijekla (masline, kikiriki, orasi, avokado, bademi i sl.). One su esencijalne, organizam ih ne može sam sintetizirati, a potrebne su za pravilan rast u metaboličkim procesima.

Zašto je potrebno konzumirati masti i ulja?

Pomanjkanje masti ili ulja u prehrani dovodi do manjkavosti vitamina A, D, E i K (topivih u masti ), jer se oni ne resorbiraju iz hrane niti se stvaraju u organizmu. Osim navedenog može doći i do težih oštećenja stanica.

Ali s unosom treba biti oprezan, jer preveliki unos masti i ulja u organizam usporava probavu i apsorpciju hrane što dovodi do pretilosti.

Uravnoteženom prehranom i discipliniranim režimom treninga postižemo zavidne rezultate

Kako potrošiti višak masnih naslaga?

Vječito pitanje kako?!? I vječiti odgovor: upornost i disciplina u planu prehrane i fizičkih aktivnosti!

U organizam treba unositi manje energije nego što je organizam u stanju potrošiti. To znači smanjiti unos hrane, pogotovo šećera, mesa i općenito obroka koji su energetske bombe. S druge strane potrebno je povećati unos voća i povrća. Treba se pridržavati određenog režima vježbanja koji uključuje aerobne vježbe.

Tu postoji jedna zamka. Organizam u početku vježbanja za energiju koristi masti i ugljikohidrate u omjeru 50:50, dok se sa dužinom vježbanja mijenja taj omjer u korist masti i to 80:20. To znači da organizam nakon dužeg vježbanja za energiju počinje koristiti 80% masti, a samo 20% ugljikohidrata što ubrzava otapanje masnih naslaga. Čak i nekoliko sati nakon vježbanja još uvijek organizam troši mast tako da vježbanje ima produženi učinak.