Dva su najčešća razloga zbog kojih mnogi ne preferiraju jesti ribu:

prvi je strah da im kost ne “zapne” u grlu, a drugi da će ostati gladni, jer se ne mogu dovoljno najesti od ribe.

Cilj nam je preobratiti neodlučne skeptike u ljubitelje ribljih specijaliteta. Približit ćemo vam riblji meni i sve benefite mediteranske prehrane, kako bi se barem 2 x tjedno na vašem tanjuru našla riba.

Hranjivost ribljeg mesa

Najvredniji sastojak ribljeg mesa su lako probavljive bjelančevine koje organizam apsorbira do 30%. Bjelančevinama su bogate: srdela, tuna, skuša, inćun, oslić i raža od morske ribe, te šaran, štuka i pastrva od slatkovodnih riba.

Riba sadrži dvije posebno važne omega-3 masne kiseline – EPA i DHA koje dokazano doprinose normalnoj funkciji srca i krvnih žila. Da bi se postigao učinak nužno je unijeti barem 250 mg EPA i DHA dnevno što se lako postiže redovitim umjerenim unosom ribe, a to je 1-2 puta tjedno.

Riblje je meso bogato fosforom i kalcijem i to 100 – 400  mg na 100 grama mesa. Riblji organizam sadrži i značajne količine fluora, važnih za zubnu caklinu, te obiluje vitaminima A, B skupine (B3, B6 i B12), C i D3.

Bogata je željezom stoga je idealna namirnica za osobe koje pate od anemije.

Hranjiva vrijednost riba uvelike ovisi o načinu pripreme. Kuhanjem ribe u vodi ili na pari gubi se oko 6% bjelančevina, dok se pečenjem u pećnici ili prženjem zadržavaju gotovo svi sastojci.

Riba obiluje kvalitetnim bjelančevinama, lako se probavlja, sadrži zdrave esencijalne masnoće i izvrstan je izvor proteina.

Zašto je konzumacija ribe zdrava odluka?

Riba je kraljica mediteranske prehrane i alfa i omega moderne gastro ponude. Velik broj istraživanja pokazuje da se kod osoba koje redovito konzumiraju ribu smanjuje rizik od moždanog udara, depresije i mnogih kroničnih degenerativnih bolesti kao i slabljenja kognitivnih sposobnosti povezanih sa starošću.

Omega-3 masne kiseline porijeklom iz plave ribe, posebice tune, snizuju razinu triglicerida u krvi, te njihov protuupalni učinak pomaže u prevenciji nastanka ateroskleroze.

Riba ima karakterističan miris, zbog spoja pod nazivom trietilamin, koji osim što daje specifičan miris ribi također olakšava probavu i rješava te “teškog osjećaja” u želucu nakon jela. 

I većini od nas ono naj bitnije: riba ne deblja!!

Kako odabrati svježu ribu?

Svježa riba ima bistre oči, crvene škrge, ljuskice joj ne otpadaju, meso je pod dodirom elastično i nema neugodan miris, već miriši na more. Kad je dodirnete, mjesto na kojem ste je dotaknuli mora se vratiti u prvobitan položaj.

Kako bi izbjegli kupovinu ribe s isteklim rokom evo nekoliko smjernica kako prepoznati da riba NIJE svježa:
Miris: jak i neugodan miris, osjeti se amonijak
Boja: prljava, bez sjaja i blijeda
Ljuska: mekana i lako se odvaja
Oči: blijede, upale i bez sjaja
Škrge: suhe, bjelkaste ili skroz tamne
Trbuh i rep: opušteni, meki i lomljivi

Mi obožavamo ribu, ne samo zato što je zdrava, nego zato što je tako ukusna. Srdele, orada, losos, brancin, tuna, inćuni … ma, gotovo je nemoguće nabrojati sve vrste s našeg jelovnika. 

Kad biramo uvijek prioritet dajemo svježoj ribi, iako smrznuta riba predstavlja vrlo dobru alternativu svježem proizvodu jer sadržava ista prehrambena svojstva. Ali svakako provjerite datum do kada proizvod vrijedi i treba provjeriti, ako je moguće, da je čuvana na jednakoj temperaturi nižoj od 18°C. Nikako ne konzumirajte ribu koja je bila dva ili više puta odmrzavana.