Proteini su osnovni građevni materijal organizma. Bili sportaš ili rekreativac, proteini vam pomažu pri izgradnji mišića, stoga nikako nesmijemo zanemariti njihovu važnost.

Sama riječ proteini dolazi od grčke riječi protos – što znači zauzimam prvo mjesto.

Funkcija proteina u organizmu:

  • Osnovni građevni materijal stanica
  • Zaštitna uloga od infekcija
  • Upravljanje ravnotežom vode u organizmu (između krvi i međustaničnog prostora)
  • Prijenosna funkcija – za neke lijekove, hormone, vitamine…
  • Kontrakcija mišića
  • Sudjeluju u održavanju acido – bazne ravnoteže organizma
  • Sastavni su dio svih enzima i mnogih hormona

Vrste proteina

Prema kemijskom sastavu proteini se dijele na jednostavne i složene. Jednostavni se sastoje od aminokiselina, dok složeni imaju još i neproteinski dio. U ljudskom organizmu nalazi se 20 aminokiselina od kojih neke organizam može stvoriti sam, a neke treba dobiti putem hrane – te aminokiseline nazivamo još esencijalnim aminokiselinama.

U njih spadaju leucin, izoleucin, valin, metionin, treonin, tripotofan i fenilalanin. Tu su još i arginin, histiolin i lizin, no njih organizam može stvoriti i iz drugih aminokiselina.

Izvori proteina

Organizam proteine uzima iz hrane. Naravno, oni prvo dolaze u želudac gdje pomoću pepsina počinje njihova razgradnja na manje dijelove. U tankom crijevu razgrađuju se na još manje dijelove (na aminokiseline) te u tom obliku kroz sluznicu crijeva dolaze u krv. Kroz krvotok konačno stižu u jetru gdje organizam stvara sebi potrebne specifične  proteine i raspoređuje ih po tijelu kako bi vršili svoju funkciju.

Proteine dijelimo prema vrsti i količini esencijalnih aminokiselina:

  1. Biološki punovrijedni proteini – sadrže sve esencijalne aminokiseline u potrebnoj količini. Njih dobivamo iz namirnica životinjskog podrijetla (jaja, mlijeko, meso)
  2. Djelomično punovrijedni proteini – sadrže sve esencijalne aminokiseline ali u nedovoljnoj količini, pa je iskoristivost dobra za odrasli organizam. Kao takvi ne mogu osigurati rast i razvoj mladih ljudi i djece. izvor takvih proteina su žitarice.
  3. Biološki nepotpuni proteini – ne sadrže u sebi sve potrebne aminokiseline i nisu dostatni za održavanje osnovnih funkcija organizma.

Potreba za proteinima u organizmu

Proteinski minimum je najmanja potrebna količina proteina dostatna za održavanje osnovnih funkcija organizma. Danas se smatra da je to oko 1g po kilogramu idealne tjelesne mase (bez masnog tkiva). Kod osoba koje imaju povečanu fizičku aktivnost ta je potreba veća i može dostići dvostruko veću količinu od navedene.

Gledano u ukupnoj prehrani, optimalna količina proteinske hrane je oko 35﹪. Najbogatiji izvor proteina su jaja, riba, govedina, kravlje mlijeko itd.

Što ako se desi nedostatak proteina?

U slučaju da u vašoj svakodnevnoj prehrani nema dovoljno proteina ili su pak lošeg sastava, organizam će potrošiti vlastite zalihe. Nakon toga dolazi do prestanka rasta i gubitka mišićne mase. također treba pripaziti na termičku obradu hrane, jer obradom na previsokoj temperaturi iskoristivost može pasti čak i za 80﹪.

I još jedan savjet za kraj, prije uzimanja proteinskog obroka dobro je uzeti namirnice bogate ugljikohidratima (na primjer salatu), jer će to poboljšati iskoristivost proteina u organizmu.