Ugljikohidrati su tvari koje u organizam unosimo putem hrane poput voća, krumpira, žitarica ili riže. Namirnice životinjskog porijekla nisu tako bogate ugljikohidratima. Osim što su izvor energije, ugljikohidrati također pomažu pri metabolizmu masti i proteina.
Prilikom biranja namirnica bogatih ugljikohidratima uvijek treba birati namirnice koje su što bliže svom prirodnom neprerađenom obliku. Potrebno je izbjegavati hranu prženu u dubokom ulju, te jesti što je više moguće svježeg voća i povrća (primjerice u obliku salata), sjemenke i cjelovite žitarice. Od cjelovitih žitarica izvrsne su razne vrste raženog kruha i tjestenine.
Vrste ugljikohidrata
Obzirom na kemijski sastav ugljikohidrate dijelimo na:
- Jednostavne šećere (monosaharide) – njihova kemijska građa je jednostavna i zbog toga se lako apsorbiraju i služe kao brza nadopuna energije. To su šećeri iz meda, voća i sl.
- Složene šećere (oligosaharide i polisaharide) – njihova kemijska građa je nešto složenija, za probavu im je potrebno nešto više vremena, stoga održavaju konstantnu razinu glukoze u krvi i time sprečavaju osjećaj gladi. U tu skupinu spadaju ugljikohidrati iz žitarica, krumpira, riže, te glikogen šećer iz namirnica životinjskog podrijetla. On se još nalazi u ljudskoj jetri i mišićima gdje služi kao energetska rezerva organizma.
Ugljikohidrati – kako ih kvalitetno probaviti
Nakon unosa ugljikohidrata u organizam njihova probava započinje već u ustima, gdje ih enzimi iz sline počinju rastavljati iz složenih polisaharida u jednostavnije. Iz tog je razloga potrebno svu hrano prilikom jela dobro prožvakati. Tako prožvakana hrana prolazi u želudac te nastavlja u tanko crijevo gdje se ugljikohidrati dodatno enzimatski razgrađuju na jednostavne šećere: glukozu, fluktozu i galaktozu. Veći dio razgrađenih monosaharida odlazi u jetru koja dalje metabolizira šećere. u jetri se iz glukoze stvara glikogen koji je pričuvni izvor energije i skladišti se u jetri i mišićima.
Nedostatak šećera u krvi
Razinu šećera u krvi regulira hormon inzulin. U slučaju smanjene količine šećera u krvi javlja se osjećaj gladi, a kod nekih čak i mućnina, vrtoglavica i u težim slučajevima i nesvjestica. Sve su to signali koje nam šalje organizam da mu nedostaje ugljikohidrata. U tim situacijama preporuča se da pojedete voće, žlicu – dvije meda ili neki drugi ugljikohidrat kako bi se stanje organizma normaliziralo. Nakon toga potrebno je pojesti kompletan obrok sa složenim ugljikohidratima kako bi razina šećera što dulje bila konstantna u krvi.
Celuloza – prirodni čistač crijeva
Celuloza je ugljikohidrat neprobavljiv za ljudski organizam, ali vrlo učinkovito djeluje na probavu. Celuloza upija vodu te time sprečava zatvor ili opstipaciju. osobe koje jedu hranu bogatu celulozom manje su osjetljive na bolesti probavnog sustava poput hemoroida i raka debelog crijeva. Celulozom su bogate sljedeće namirnice: žitarice, povrće, riža, voće i sjemenke.
Savjet za kraj….
Kad god je to moguće izbjegavajte kuhinjski šećer (spoj glukoze i fruktoze) jer se njegovim konzumiranjem u našim ustima stvara kiselina koja slabi zubnu caklinu te dovodi do zubnog karijesa. Previše šećera dovodi i do smanjena obrambenih snaga organizma, pada imuniteta i postajemo izloženiji raznim bolestima.